STRŠLJEN , NEPRIJATELJ PČELA

Tijekom ovih vručih dana štršljenovi su najaktivniji pa tako prijete građanima a pogotovo u večernjim satima jer ih privlaći svijetlo. Također velika prijetnja za pčele je isto stršljen koji hvata pčele te ih nosi u stanište i sa njima hrane svoje ličinke. Najveća  poslastica za stršljenove je pčela koja nosi nektar iz prirode, točno zna prirodno procjeniti koja ima nektar i nju zgrabi.

Pčelari se brane od stršljenova i osa tako da se u plastičnu ili staklenu frašu stavi otopina šećernog sirupa, pive ili vinskog octa te se napuni oko 1/3 sa tekučinom i postavi pored pčelinjaka. Ta tekućina je primaljiva za stršljenove i ose te isti ulaze unutra , a van ne mogu zbog suženja flaše i tako se utope u tekućini.

Pčelari pomažu građanima koji imaju staništa od stršljenova tako da ih uklone i osiguraju sigurnost istih. Naš član i pčelar Ivan Drvar tako je uništio jedno veliko stanište stršljenova što je vidljivo i iz slike.

ŠTRŠLJEN

Ova vrsta je najveća zadružnavrsta porodiceosakoja živi na područjuSrednje Europe.Maticaje velika do 35 mm,radilicaizmeđu 18 i 25 mm, doktrutnaraste između 21 i 28 mm. Svake godine u proljeće, oplođena ženka koja je jedina iz prošlogodišnjeg društva prezimila u skloništu, gradi novognijezdoi nikada ne useljava u staro, prošlogodišnje.

Gnijezda obično grade na zaštićenim mjestima, pod krovovima, na tavanima, u šupama, u šupljim stablima, veličine saća od nekoliko katova. Stanicame saća okrenute su prema dolje. Sve to omotaju s više listova poputpapiratankim, prožvakanimceluloznimmaterijalom. Začetak gnijezda gradi sama, polažejajai sama podiže ovu prvu generaciju radilica, hraneći ih proteinima iz ulovljenihkukaca. Kad izađe ova prva generacija radilica, one preuzimaju gotovo svu brigu o dogradnji gnijezda i podizanju idućih generacija.

U jesen, kad je društvo na vrhuncu razvoja, iz ličinki se razvijaju buduće matice i trutovi i pare se, a društvo se raspada i jedinke ugibaju. Zimu preživljavaju samo oplođene ženke, i ciklus se ponavlja.

HRANA

Odrasle jedinke stršljena hrane se najčešće sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi. Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca koje uspiju uloviti. Razvijeno društvo stršljena ulovi dnevno u prosjeku oko pola kilograma kukaca. To je razlog, da ih pčelari doživljavaju kao ugrozu, jer uz ostale kukce, love i pčele.

Stršljeni osim po danu kukce često love i noću, za vrijeme punog mjeseca i ako su noći vedre

UBODI

Stršljen, ovdje prije svegaVespa crabo, se može vrlo dobro braniti, prije svega ako brani leglo. No, opasnost od stršljena za čovjeka i njegove životinje u pravilu se preuveličava, ona je bitno manja nego što se uobičajeno misli (poslovica: "sedam uboda ubija konja, tri čovjeka" je sasvim pogrešna).

Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan; mogućom iznimkom moraju se smatratialergičari, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugihkukaca. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti liječniku zbog opasnosti od naticanja. Da bi život bio ugrožen, bilo bi potrebno više od 500 intenzivnih stršljenovih uboda.^{[nedostaje izvor]}Kako međutim ubada samo oko 10% stršljenova jednog gnijezda, ovaj broj se nikad ne dosiže.

Ubodi stršljenova se gotovo uvijek uz pažljivo ophođenje mogu izbjeći. Pored toga, stršljenovi su u pravilu manje nervozni i skloni ubadanju nego manjeoseistog područja.