Rasprostranjenost

Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.

Izgled

Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora starijeg debla je uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrijev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Time se u mladosti bavio i Abraham Lincoln. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.

Bagremov med

Bagremov ili akacijin med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Pomaže kod nesanice, umiruje previše nadraženi živčani sustav i otklanja posljedice nagomilanog stresa. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimljuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.

------------------------ PČELE NA BAGREMU --------------------------------

Bagrem (Robinia pseodoacacia L.) je najrasprostranjenije medonosno drvo i spada medu najcjenjenije i naj sigurnije izvore nektara na našim podrucjima. Počinje da cvjeta u svibnju i daje izobilje nektara, tako da dnevni unosi mogu iznositi do 10-12 kg nektara, u dobro razvijenim društvima. U područjima sa vecom nadmorskom visinom cvjeta kasnije pa se paša može produžiti i na 20 dana, ako su tereni tako rasprostranjeni. U godinama kad listanje pocne prije cvjetanja, cvjetova bude manje a time i prinosa.Za lucenje nektara najpovoljniji su topli dani, bez vjetra i tada pcele sakupe dosta nektara. Medutim, ako je kišno proljece na mnogim rejonima pcele ga ne mogu iskoristiti a brzo pocrni i opadne. Bagrem sa pjeskovitih i otvorenih terena najbolje medi kao što su mede, uz puteve, i objekte. Posljednih godina u Madarskoj se posebno radi na selekciji sorti bagrema koji daju više nektara i cvjetaju kasnije. Pcelari koji žele da koriste dvije pa cak i tri bagremove paše treba da dobro nrazgledaju terene prije selidbe i utvrde stanje cvjetenja, odnosno periode.