Med

Med je proizvod koji medonosne pcele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Pcela pomocu enzima pretvara saharozu iz nektara ili medljike u glukozu i fruktozu, a suvišak vode uklanja višekratnim prenošenjem iz stanica saca te prozracivanjem košnice. Osim vode (16-20 %), glukoze i fruktoze (75-80 %), med sadrži i druge ugljikohidrate(saharozu, maltozu, dekstrin), flavonoide (34-61 %), te druge organske tvari (organske kiseline, aminokiseline, proteine, više alkohole, inulin, hormone), enzime, razne derivate klorofila, mineralne tvari, i vitamine (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9). Med nije jednolican proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pcela proizvodi med te ovisno o godišnjem dobu. Med se pokazao ucinkovit u lijecenju razlicitih vrsta rana, primjerice: Fournierova gangrena, opekotine, tropski cir, traumatski cir, Cancrum oris, dekubitusna oštecenja, dijabeticne rane, rane na zglobovima (srpasta anemija), maligne rane, vanoral cancrum, Burulijev cir i druge. Najcešci uzorci mikroba na ranama jesu: Pseudomonas aeruginosa, Esherichia coli, Staphilococus aureus, Proteus morbilis, Entherobacteriae, Klebsiella pneumonie, Streptococus fecalis, Streptofocus pyogenes. Med se pokazao izrazito ucinkovit u ubijanju ovih bakterija, te bakterija i gljivica u ustima kao Streptococus mutants i Candida albicans , te Helicobacter pylori uzrocnika cira želuca. Mnogi znanstvenici su proucavali protumikrobnu djelotvornost meda i njegov regenerativni ucinak na tkivo. Danas se med rabi kod ginekoloških problema, PMS i jutarnjih mucnina, bolesti respiratornog sustava (kronicni bronhitis, bronhijalna astma, traheitis, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis), te kao glavni prirodni zasladivac visoke energetska vrijednost (100gr ~300 cal). Preporucuje se sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora, iscrpljenosti, anoreksije ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i lijeci hemoroide, u lijecenju gastritisa, cira na želucu, dvanaesniku i crijevnih infekcija, smanjuje lucenje želucane kiseline, za lijecenje i detoksikaciju jetre, brzo obnavljanje glikogena, kao diuretik, kod anemia, nervoza, razdražljivosti i besanica. Med djeluje protuoksidativno, protuupalno, sprjecava stvaranje tromba, protumikrobno u prevencija upala mokracnih putova, protugljivicno, protukancerogeno, te sprjecava rast tumorskih stanica (dojke, crijeva , grla, pluca). Vrijednost meda je i u tome što se mnoge djelotvorne tvari (lijekovi, vitamini, hormoni, aktivne tvari iz ljekovitog bilja) bolje iskorišcuju u ljudskom organizmu, jer med poboljšava njihovu resorpciju zbog toga što sadrži organske kiseline, mineralne tvari, prirodne boje, etericna ulja te aromatske tvari. Neka dosadašnja istraživanja pokazuju da med ima umjereni protutumorski ucinak i izraziti protumetastatski ucinak. Med zajedno s citostatikom povecava djelotvornost citostatika u smanjenju broja tumorskih cvorica odnosno metastaza. Med sadrži sastojke prijeko potrebne za ljudski organizam: glukozu, fruktozu, organske kiseline, fermente, minerale. U medu je otkrivena i folna kiselina, koja je važna za razvoj i rast organizma, jer poboljšava sastoj krvne slike, odnosno povecava broj eritocita i postotak hemoglobina. Dakle, osim invertnog šecera, med sadrži supstancije nužne za normalan život, primjerice fermente bez kojih se potpuno iscrpljuje organizam. Kaplja meda sadrži više od sto razlicitih, a za organizam važnih supstancija. Po sadržaju fermenata med je medu najvažnijim prehrambenim proizvodima. Dokazano je kako je sadržaj mikroelemenata i minerala u pcelinjem medu (magnezij, željezo, kalij, kalcij, mangan, cink, kobalt, bakar, natrij i dr.) gotovo jednak onome u plazmi covjecje krvi. Pcelinji med bogat je i organskim kiselinama (jabucna, vinska, limunska). Kako u medu ima i peludnih zrnaca, on sadrži nešto bjelancevina te neznatno vitamine.

Bagremov med
Preporucuje se za smirenje živcanog sustava, u stresnim situacijama te protiv nesanice. Osobito je djelotvoran za dojencad i malu djecu.

Kestenov med
Sladak kao med! Koliko puta smo culi ovu recenicu, a možda i sami izgovorili. Ali, med može biti i gorak. Upravo je okus meda od pitomog kestena razlog da navedena sinonimnost nije uvijek opravdana Uostalom zašto bi slatkoca bila glavno odredenje meda i zašto bi slatki medovi imali prednost? Pa, pivo je gorko, a pije se u ogromnim kolicinama. Pelinkovac, orahovac, amaro i mnoga druga pica takoder su gorka. Dakle, ima i onih potrošaca meda koji vole kestenov med upravo zato što je gorak, pa kažu da je pikantnog okusa. Mnogi konzumiraju kestenov med kada se nadu u “gorkoj” zdravstvenoj situaciji. Naime poznato je da kestenov med pomaže kod bolesti probavnih organa, želuca, jetre, žuci, prostate i kod slabokrvnosti. Što daje kestenovom medu tu vrijednost u odnosu na druge medove? Kad bi pod mikroskopom pogledali kap bagremovog meda i kestenovog meda uocili bi veliku razliku u broju, oku nevidljivih, peludnih zrnca ili cvjetnog praha. Kestenov med sadrži i do sto puta više peludnih zrnca u odnosu na bagremov med, a pelud obiluje bjelancevinama, vitaminima osobito B skupine, mineralima, aminokiselinama i fermentima. Pcele imaju najbolju tehnologiju oplemenjivanja i cuvanja cvjetnog praha kako bi iz tih zrnca izvukle njihovu djelotvornost potrebnu za razvoj pcelinje zajednice. Zrnca upravo ovako ukomponirana u kestenov med rezultat su te tehnologije i tako sacuvane vrijednosti za ljudski organizam. Nije sladak, ali je itekako djelotvoran – pravi med.

Livadni med
Što je to – imate osjecaj da cete izici iz vlastite kože, završetci živaca drhture Vam poput šibe na vjetru, i na kraju se To pretvara u glavobolju ili posvemašnju malaksalost? Ha, ili ste gadno zaljubljeni ili vas je stresel stres. Lako za ljubav, ali plivati kroz stresne situacije svjesno potiskujuci ovakva upozorenja svoga tijela priskrbljujete si kamate koje jednog dana sigurno dolaze na naplatu. No, kako se osloboditi ovih rizika – vrlo jednostavno – za prvi zemite bronhi, a u drugom slucaju prestanite se baviti poslom. Kako smo ili strašno zaljubljivi ili nepopravljivi vorkoholicari potražimo neko jednostavnije rješenje – recimo med. Odlicno, pa, koji med predlažete? Skidam naocare, ozbiljno Vas gledam u oci i polako izgovaram – zemite si MED! Ne šalim se, svaki prirodan med koji nije nepotrebno zagrijavan ili slicno “masiran” božji je i neponovljiv dar. U ovom Vašem slucaju dao bih prednost livadskom medu koji je poliforni med širokog spektra djelovanja, a posebno se preporuca starijim i malaksalim osobama. A, od svih livadskih medova, ako imate srecu pa nabasate na pcelara koji pcelari po Baniji i Kordunu, sa sve cetiri bih Vam preporucio med od Lipice ili Bjeloglavice, kak bi stari latini rekli Dorycnium hirsutum. Ovaj višegodišnji korov kak bi rekli u okolici Generalskog Stola – “divlja djetelina” zna ponekad toliko zamediti da pcele ignoriraju sve ostalo medonosno bilje i napune košnice do vrha. No, da bi se to desilo hidrološki uvjeti moraju biti izuzetno povoljni, pa se cista lipica zna brati svakih 4-5 pa i više godina.

Lipov med
Potice znojenje pa je djelotvoran protiv prehlade.

Vrijeskov med
Pomaže kod upale bubrega i mokracnih putova.

Kaduljin med
Uspješan je u terapiji dišnih putova.

Šumski med (meljikovac, medun)
Pcele ga proizvode od medne rose (bjelogorice i crnogorice). Bogat je mineralima, pa se preporucuje slabokrvnim osobama.

Planikin med
Ovo dijete je slatko kao med. Ovaj kolac je sladak kao med. Sladak kao med – usporedba je koja oznacava da je netko ili nešto toliko slatko da slade od toga ne može ni biti. No, kada biste rekli … gorak kao med – svi bi pomislili da ste polupali loncice ili da ste pomaknuti u fazi. Ali nemaju pravo! Planikin med, potpuno prirodan, bez ikakvih dodataka, gorak je da gorci ne može biti. Iako je zaveden u registar hrvatskih sortnih medova, ovaj neponovljiv okus manjina hrvatskih pcelara zna prepoznati, a potrošacima je potpuna nepoznanica. Naime, pcelari taj med niti ne stavljaju u prodaju. A kako pcele na njemu slabo zimuju, kad i planika zamedi, med u košnici nije dobro došao. Cesta je pojava da ovaj nektar pcele ne stignu niti preraditi, pa se do proljeca zna i pokvariti. Planika (Arbutus unedo) je zimzeleni grm koji ponekad može narasti do 10 m visine, a može se naci u makiji obale i otoka. Posebno lijepe i razvijene skupine cini na Pelješcu. Kako cvate izuzetno kasno, od sredine listopada do konca prosinca, vrlo rijetko se desi da pcele uspiju pokupiti i preraditi planikin nektar. Zelenkastobijeli cvjetovi tvore bogate grozdaste cvatove, a plodovi vrlo sporo sazrijevaju tako da se na istoj grani mogu istovremeno vidjeti cvijet, zeleni i zreli plodovi. Plodovi su velicine oraha od zelene, žute do naracastocrvene boje, na površini su posuti gusto smještenim bradavicama i brašnastog su okusa. Planika daje najkasniju pcelinju pašu u našoj zemlji. Med je žut i gorkog okusa. Sortni planikin med (cisti) dobiva se uglavnom na Pelješcu i Mljetu i to vrlo rijetko, u prosjeku svakih 5-6 godina. Planiku možete vidjeti i na Lošinju, po otocima oko Zadra, na Bracu, Šolti, Hvaru, Korculi, Lokrumu, Šipanu, u okolici Šibenika, cesto u zajednici sa cesminom i lovorom.

Med u sacu
Odlikuje se izvanrednim okusom i aromom koje daju etericna ulja, peludna zrnca, tragovi propolisa i vosak. Žvakati sace osobito se preporucuje protiv upale grla, sinusa i zubnog mesa, te alergija.

Med je najbolje uzimati s tekucinom, koja ne smije biti toplija od 45 C. Osobito su pogodni cajevi i cajne smjese. Med poboljšava apsorbiranje lijekova te povecava njihovu djelotvornost, a ujedno cisti organizam od štetnih ostataka. Svakodnevnom konzumacijom meda u organizam se unose, izmedu ostalog, organske kiseline, fermenti, minerali i vitamini. Boja meda ovisi o vrsti biljke s koje pcele skupljaju nektar, o tlu te manipulaciji medom. Iz tih razloga razlicita je od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine cak i na istoj lokaciji. Monoflornost meda odreduje se prema broju peludnih zrnaca iste vrste.

Za sva pitanja stojimo na raspolaganju!

Varaždinska 16, Konjščina | Telefon: 049/465-123 

© 2024 “Nektar” – Konjščina